Notafilija

Notafilija
Notafilija je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem papirnatog, a u novije vrijeme i plastičnog novca. Termin notafilija nastao je od latinske riječi nota (banknota) i philios (voljeti). Također, pod pojmom „notafilija“ podrazumijeva se prikupljanje papirnatog novca kao i drugih papirnatih  sredstava plaćanja. Notafiliju treba odvojiti od numizmatike koja se bavi sakupljanjem i proučavanjem kovanog novca. Do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća notafilija je bila dio numizmatike, ali se potom izdvojila kao posebna disciplina. Kao i svaka znanost, notafilija ima svoju terminologiju. Ovom prilikom opisat ću samo nekoliko, po meni najosnovnijih termina, a ukoliko stranica zaživi otvorit ćemo i druge teme.

Dakle, krenimo redom:

Novčanica - uglavnom pravokutni, dvostrani papir koji je izdan prema zakonu određene države. Predstavlja iznos novčane jedinice i plateženo sredstvo. Novčanica ili banknota predstavlja jedan od glavnih elemenata današnjeg financijskog sustava. Nastala je kao mjenica, odnosno isprava temeljem koje je njen donositelj ili vlasnik mogao preuzimati novac i druge dragocjenosti iz za to ovlaštenih institucija (najčešće banaka).  S vremenom se pretvorila u najpopularnije sredstvo plaćanja, odnosno valutu u suvremenom svijetu. Skupa s kovanicama, novčanice čine gotovinu, odnosno novac. Dok se kovanice, s izuzetkom posebnih komemorativnih izdanja, u pravilu koriste za manje, novčanice se koriste za veće novčane iznose. Novčanice su se prvi put pojavile u Kini u 7. stoljeću u vrijeme dinastije Tang, gdje su ispočetka služile trgovcima kojima su papirnate mjenice bile daleko praktičnije sredstvo plaćanja od dotada korištenih i sve teže nosivih bakrenih kovanica. Novčanice su se kao službena valuta počele koristiti u 11. stoljeću, da bi ih u vrijeme dinastije Yuan počelo koristiti i Mongolsko Carstvo. U Europi, njihova upotraba među trgovcima datira od 14. stoljeća, a države su ih počele koristiti u 17. stoljeću.

dinastija Yuan ploca i banknota

avers – prednja strana novčanice. Obično je to ona strana koju utvrdi izdavač da je prednja strana tj. lice.
revers – zadnja strana novčanice. Nekad možete sresti i termin poleđina ili naličje.
serijski broj – jedan od zaštitnih elemenata novčanice. Može sadržavati samo  brojeve ili kombinaciju slova i brojeva. Obično svaka novčanica nosi različite serijske brojeve. Slovne oznake najčešće predstavljaju oznaku serije mada to i nije striktno pravilo. Događa se da novčanice imaju nultu seriju ili da uopće nemaju serijskog broja.

arsb

arsb1

nulti serijski
 
zaštitni element – poseban dio novčanice koji je štiti od krivotvorenja. Zaštitni elementi su se mijenjali tijekom vremena. Kako je tehnologija napredovala tako se mijenjala i zaštita. Nekada je to bio vodeni žig i zaštitna nit, a danas su to hologrami, istisnuti tekst (osjeća se pod prstima), različite boje itd.
pretiskavanje – tekst ili grafički element koji je tiskan od strane drugog tijela, a kojim se mijenja svojstvo novčanice. Ovo pretiskavanje se obično koristi kod nostrifikacije, denominacije, poništavanja, obilježavanja uzoraka (specimen) itd.
specimeni – novčanice koje preko sebe imaju otisnut poseban tekst ili znak. Ove novčanice obično služe kako bi se stanovništvo (građani, bankari, službenici i dr.) upoznalo s novom novčanicom. Iako ova novčanica nema platežnu moć u kolekcionarstvu jako dobro kotira.


vodeni zig


uzorak

zamjenska novčanica – novčanice koje se koriste kao zamjena za novčanice koje su izdvojene tijekom procesa tiskanja. Naime, ponekad dolazi do loše izrade novčanica (npr. loša zaštita, boja, izrezivanje i sl.) pa se takve novčanice mjenjaju zamjenskim novčanicama. Neispravne novčanice moraju biti uništene. Zamjenske novčanice obično imaju slovne oznake Z, ZA, ZZ i sl.
hologram – zaštitni element novčanice. Promatranjem iz različitih kutova hologram mijenja svoje boje i stvara drugačije vizualne efekte. U današnje vrijeme teško je krivotvoriti hologram mada kako tehnologija napreduje tako i krivotvoritelji imaju tendencije da idu u korak s njom.
dimenzije – jedan od glavnih elemenata novčanice. To je pokazatelj je li je novčanica originalna ili je naknadno trimana.
trimanje – proces koji je popularan među „notafiličarima“ koji jure za profitom ili za nefer igrom. Zaobljenost jednog kuta degradira novčanicu za jedan stupanj dolje, a zaobljenost više njih dovodi novčanicu do par stupnjeva dolje. Da bi to izbjegli i prevarili neiskusne često se pribjegava trimanju tj. sjeckanju rubova kako bi se napravio kut koji bi ukazivao da je novčanica bila van cirkulacije. S profesionalne ali i ljudske strane uništavanje izvornika radi novca, a na štetu drugog jedna je od gorih ljudskih osobina.

zamjenske

euro hologram

trimm

katalog – posebna knjiga u kojoj su dani podatci o novčanicama za određeni vremenski period (slika, dimenzije, kvaliteta, naklada, opticaj, godina izdanja i sl.). Katalozi su organizirani prema kriterijima autora. Katalog je bitan kako bi se na licu mjesta moglo utvrditi koliko jedna novčanica vrijedi. Katalozi se izdaju stalno kako bi se pratio tijek cijena (ponuda i potražnja određuju cijenu). Jedan od najpoznatijih kataloga je Albert Pick, Standard Catalog of World Paper Money.

3 pick




Leave a comment

Make sure you enter the (*) required information where indicated. HTML code is not allowed.