Odlikovanja u svijetu

Odlikovanja u svijetu
Odlikovanja, vidljivi znak priznanja za rad, djela ili podvige, izvršene u miru ili ratu, koja, po ocjeni dodjeljivača, zaslužuju javno priznanje i isticanje. Odlikovanja imaju, za razliku od nagrada, prvenstveno moralni značaj, ali u mnogim zemljama nosioci nekih visokih odlikovanja dobivaju i određene privilegije. Svojim simboličnim nazivima, izborom i namjenom, odlikovanja nedvosmisleno odražavaju socijalno-klasni interes onoga tko ih ustanovljuje i dodijeljuje. To potvrđuju i mnogi primjeri djelomičnih izmjena ili potpunog ukidanja starih i ustanovljenja novih odlikovanja u više zemalja i država Evrope i svijeta koje su u svom historijskom razvitku doživljavale manje ili veće društvene promjene ili revolucije. Postoje, uglavnom, dva oblika odlikovanja: medalje (pr. tal. medaglia) i ordeni (pr. lat. ordo: red). Medalje vuku svoje porijeklo još iz antičkog doba, a slične su raznim metalnim ukrasnim predmetima. U rimskoj vojsci takvi nagradni predmeti nazivani su phalerae i bili su dodjeljivani hrabrim i zaslužnim vojnicima. U većini država medalje su odlikovanja, po pravilu, niža po rangu od ordena. Imaju najčešće kružni ili elipsasti oblik, a izrađene su od raznih metalnih legura, katkad i od srebra i zlata, a dosta često su samo posrebrene ili pozlaćene. Nose se obješene na trakama koje se pričvršćuju na grudi.

Ordeni se uvode krajem srednjeg vijeka. Njihov nastanak i naziv u neposrednoj je vezi sa postojanjem raznih viteških i religioznih redova u zemljama zap. Evrope. Pripadnici tih redova imali su pravo da pod određenim uvjetima nose posebne oznake (na odjelu, plaštu, oklopu i si.) i nazivali su se prema nazivima tih oznaka. Za razliku od medalja, ordeni su u većini zemalja brojniji, raznolikiji i kitnjastiji. Oni se također izrađuju od kovina (metala), najčešće plemenitih (srebra i zlata), a mogu biti ukrašeni i dragim kamenjem. Sastoje se iz jednog ili više dijelova. Nose se najčešće na grudima, ali i na lentama (širokim svilenim vrpcama, prebačenim najčešće preko desnog ramena ka lijevom boku) i na ogrlicama ili vrpcama ispod vrata na sredini grudi. Originalna odlikovanja nose se na svečanoj odjeći i u posebno svečanim prilikama. Umjesto njih, u drugim prilikama, mogu se nositi manji, praktičniji znaci koji ih simbolično zamjenjuju. To su: vrpce (lentice), rozete ili minijaturni znaci odlikovanja.

clanak ordeni 12
ordlegendaDo XVII st. odlikovanja su vladari dodjeljivali visokom plemstvu. Međutim, u XVIII St., a naročito poslije Francuske revolucije institucija odlikovanja se sve više demokratizira pa se dodjeljivanje odlikovanja sve više počinje uvjetovati stvarnim zaslugama i djelima. Osim podjele odlikovanja na ordene i medalje, u propisima mnogih zemalja postoje podjele na vojna i civilna, na mirnodopska i ratna, kao i na ona koja su namijenjena za domaće ili za strane državljane. Postoje i tzv. "mješovita" odlikovanja koja se mogu dodjeljivati za razne vrste zasluga i domaćima i strancima, kako u miru tako i u ratu. Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stupnjeva (redova). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stupnjeva, a Japan ima ordena sa osam stupnjeva. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stupnja vraćaju orden nižeg stupnja. Nije rijetka praksa da su, poslije smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice dužni vratiti negdje sva, a negdje samo određena odlikovanja.

U većini stranih država postoji više ili manje razvijena institucija odlikovanja. Među njima najveći je broj onih koje imaju odlikovanja i za vojne i za civilne zasluge, kao i za domaće i za strane državljane. Medu najpoznatijim odlikovanjima u stranim zemljama jesu: u Francuskoj — Orden Legije časti (ustanovljen 1802, koji ima 5 redova, a može se dodjeljivati i strancima) i Nacionalni orden zasluga, također sa 5 redova; u Velikoj Britaniji — Orden podvezice (ustanovljen 1348, dodjeljuje se samo uskom krugu visokih zaslužnih ličnosti, prije isključivo visokom plemstvu); svi znaci ovog Ordena moraju se vratiti poslije smrti osobe koja je njime odlikovana; u Danskoj — najviše i najstarije odlikovanje je Orden slona (ustanovljen 1464. i namijenjen za najviše i najzaslužnije domaće i strane ličnosti); u Švedskoj — Orden Serafima (najviše i jedno od najstarijih odlikovanja — iz 1748); u Sovjetskom Savezu — najpoznatija odlikovanja jesu: Orden crvene zastave (ustanovljen 1918), Orden Lenjina (ustanovljen 1930), Medalja "zlatna zvijezda", namijenjena nosiocima počasnog zvanja "Heroj Sovjetskog Saveza", Medalja "srp i čekić" (ustanovljena 1940), za nosioce počasnog zvanja "Heroj socijalističkog rada", Orden pobjede (ustanovljen 1943) itd. Sva ova odlikovanja mogu se dodijeliti i stranim državljanima i imaju samo po jedan red; u Poljskoj — Orden preporoda Poljske (ustanovljen 1921, obnovljen 1944), Orden Grunaldovog križa (ustanovljen 1944), a najstarije odlikovanje je Orden za vojne zasluge (ustanovljen 1792, obnovljen 1919. i 1944); u SAD — postoje odlikovanja samo za vojne zasluge; najpoznatije je Medalja časti, ustanovljena 1861. za mornaricu, a 1862. i za kopnenu vojsku; u Japanu — najviše odlikovanje je Najviši orden krizanteme, a Orden izlazećeg sunca, Orden svete riznice i još neki imaju po 8 redova; u Egiptu — najpoznatiji je Orden Nila, u Tunisu i Gvineji — Orden nezavisnosti, u Meksiku — Orden Aztečkog orla, u Boliviji Orden Andskog orla itd.

ordeni promo

Do XVII st. odlikovanja su vladari dodjeljivali visokom plemstvu. Međutim, u XVIII St., a naročito poslije Francuske revolucije institucija odlikovanja se sve više demokratizira pa se dodjeljivanje odlikovanja sve više počinje uvjetovati stvarnim zaslugama i djelima. Osim podjele odlikovanja na ordene i medalje, u propisima mnogih zemalja postoje podjele na vojna i civilna, na mirnodopska i ratna, kao i na ona koja su namijenjena za domaće ili za strane državljane. Postoje i tzv. "mješovita" odlikovanja koja se mogu dodjeljivati za razne vrste zasluga i domaćima i strancima, kako u miru tako i u ratu. Gotovo u svim državama u kojima postoje odlikovanja, neki ordeni su ustanovljeni u dva ili više stupnjeva (redova). U Evropi se dosta često javljaju ordeni sa pet stupnjeva, a Japan ima ordena sa osam stupnjeva. U nekim državama odlikovana lica plaćaju određene takse za primljeno odlikovanje, a prilikom prijema ordena višeg stupnja vraćaju orden nižeg stupnja. Nije rijetka praksa da su, poslije smrti odlikovane osobe, članovi njegove porodice dužni vratiti negdje sva, a negdje samo određena odlikovanja. 

Leave a comment

Make sure you enter the (*) required information where indicated. HTML code is not allowed.