P

PAPIR - za izradu maraka upotrebljava se različit papir. Kod nekih je razlika očigledna, a kod drugih tako mala da se teško može raspoznati. U drugom slučaju preporučljivo je da se radi određivanja vrste papira, vrši usporedba sa što većim brojem maraka istog izdanja.
PAPIR SA MREŽATSOM STRUKTUROM - kada ovu vrstu papira gledamo prema svijetlosti raspoznaju se tamne i prozirne kratke pruge, koje se pružaju uzduž i popreko, tako da daju izgled mreže. Porozan, caklasti i papir sa mrežastom strukturom smatraju se podvrstom običnog papira.
PAPIR SA SVILENOM NITI - mnoge marke su tiskane na papiru u kojem se vuče jedna ili više svilenih niti razne boje. Bio je to razlog da se spriječe eventualni falsifikati kada je izradba istih bila u velikoj tajnosti.
PINCETE - one spadaju u prijeko potreban pribor, nešto ozbiljnijeg filateliste. Osnovna namjena im je prenošenje poštanskih maraka, ponajviše da bi se izbjeglo ostavljanje otisaka prstiju na markama. Također olakšavaju stavljanje i vađenje maraka u albume. Veličine pinceti mogu biti različite kao i vrhovi pinceta (šiljati, kljunasti, trapezasti oblik i drugi). Ovaj dio pribora nije skup i vrlo brzo opravdava svoju vrijednost.
PONIŠTENE MARKE - su one koje su na pismu udarene poštanskim žigom, prekrižene ili potpisane perom činovnika, dotične poštanske uprave. Razni žigovi daju markama višu cijenu, ali samo onda, ako su sa markama na pismu.

p1

POROZAN PAPIR - porozan papir se prepoznaje kada marku gledamo prema jačoj svijetlosti te izgleda da je marka izbušena vrhom igle, negdje više, negdje manje.
PORTO MARKE - kad pošiljatelj uopće ne zalijepi marku (ili zalijepi nedovoljnu vrijednost), prijemna pošta lijepi porto marku, čiju vrijednost plaća primatelj. Obično se radi o dvostrukoj poštarini. Posebne porto marke danas više nisu u upotrebi.
POŠTANSKE CJELINE - svako poštansko izdanje na kojem je unaprijed otisnuta poštanska marka naziva se poštanskom cjelinom. Takva izdanja su dopisnice, standardne omotnice, razne uputnice i slično. Nekad prije su filatelisti izrezivali ove otisnute marke, dok se u novije vrijeme skupljaju kompletne poštanske cjeline. Uz redovne, koje su tiskane za opću uporabu i zračnu poštu (aerogrami) tiskaju se i prigodne poštanske cjeline koje na sebi imaju direktno otisnutu prigodnu marku. Prva poštanska cjelina tiskana je u Beču 1869., a danas postoje i katalozi koji posebno obrađuju ovo područje filatelije.
POVEĆALA - mogu biti raznih oblika te različito mogu povećati određeni detalj. Služe za lakše analiziranje maraka i kao takve nisu prijeko potreban pribor svakog filateliste, nego onih sklonijim većim analizama pojedinih maraka. Cijena im može jako varirati, ovisno o izvedbi, proizvođaču te o mogućem povećanju.

p2

PREŠA - je naprava koja služi za ravnanje maraka.
PRETISAK - se na markama radi kad se mijenja vladavina u zemlji ili području okupiranom po jednoj drugoj državi. Također se pretiskuju marke prigodom kojih svečanosti, jubileja i slično.
PRIGODAN POŠTANSKI ŽIG - je poštanski žig mjesta i datuma sa crtežom, simbolom ili prigodnim tekstom kojim se i na ovaj način obilježava neki događaj, proslava i slično, a upotrebljava se samo u određenoj pošti za određeno vrijeme. Ovaj žig može imati različite oblike i može biti u upotrebi sa nepokretnim datumom jednog dana ili sa pokretnim datumom više dana. Ako se ovim žigom žigosaju marke na dan njihovog izdanja, onda on ujedno predstavlja i "žig prvog dana".
PRIGODNA KOVERTA - specijalno izrađena koverta s crtežom ili simbolom na lijevoj strani, i prigodnim tekstom, kojim se obilježava određeni događaj, jubilej i slično, sa naljepljenim markama bilo kojeg izdanja i žigosanim odgovarajućim prigodnim poštanskim žigom, naziva se prigodna koverta. Prigodne koverte najčešće izdaju filatelistička društva ili organizatori proslava, jubileja i slično.
PRIGODNE MARKE - izdaju se povodom neke proslave ili kada se markama želi obilježiti važan događaj ili njegova godišnjica.
PRIGODNE OMOTNICE I PRIGODNE KARTE - kako se razni značajni događaji obilježavaju izdavanjem poštanskih maraka, tako se u ovu svrhu mogu koristiti omotnice i karte. Ovakva izdanja tiskaju pošte te razna društva i ustanove. Najboljim prigodnim omotnicama i kartama se smatraju oni primjerci gdje postoji potpuna analogija između poštanske marke, otisnutog žiga i ilustracije na omotnici ili karti.

p3

PRIGODNI TEMATSKI LISTOVI - listovi prvog dana i prigodni tematski listovi su slična poštanska izdanja koja se razlikuju u dvije važne značajke. Prva je ta što se kod prigodnih tematskih listova koristi žig s datumom vezanim za neki događaj, a ne žig prvog dana. Druga razlika je što na poleđini lista ne postoji tekst kao kod listova prvog dana. Ovakvi listovi se tiskaju povodom raznih priredbi, kongresa, sajmova i slično.
PRODAJNI LIST MARAKA - drugi naziv za prodajni list maraka je šalterski arak i on sadrži 50 do 100 istih maraka. Postoje i mali arci poštanskih maraka i oni sadrže do 30 istih maraka. U prodajnim listovima maraka ili šalterskim arcima se izdaju sve poštanske marke, osim blokova koji čine sami za sebe jednu gotovu cjelinu.
PROVIZORIJE - se kaže za marke, koje su tiskane (u većini slučajeva pretiskane) privremeno, u pomanjkanju redovitih maraka. Radi se dakle o markama, koje se upotrebljavaju za kratko vrijeme. Provizorne marke redovito su tiskane u manjim količinama pa prema tome su rijetke skupe. Kod rijetkih provizorija treba biti jako oprezan, jer ih je mnogo krivotvoreno.
PRUGASTI PAPIR - ova vrsta nastaje kada vlažna masa za pravljenje papira prođe ispod valjka koji ima pričvršćene tanke žice. Ove se žice utisnu u mariu papira, koja dalje prolazi kroz valjke za glačanje pa se ova udubljenja ispune žitkom masom, koja je prozirna kada se osuši. Marke tiskane na ovom papiru lako se raspoznaju kada ih držimo prema svjetlosti. Zavisno od toga kako je tabak pušten u stroj za tiskanje, pruge na papiru odnosno markama, mogu biti uspravne ili vodoravne.