Vrste papira

Vrste papira
Običan

Vrsta papira koja se koristi za tiskanje knjiga. Debljina od 0,06 do 0,10 mm. Površina ovakvog papira je glatka, pretežno sjajna. Prema načinu izrade može biti ručni ili strojni.

Hrapavi

Debljina od 0,05 do 0,09 mm. Hrapava površina nastaje prilikom razvlačenja papira preko valjaka čija površina nije ravna, te dolazi do preslikavanja raznih brazda s valjaka na papir.

Porozni (rupičasti)

Papir debljine od 0,05 do 0,09 mm. Rupice slične sitnim ubodima iglom su nepravilno razmještene po površini papira. Mogu se razlikovati dvije podvrste: prugasti i rebrasti. Prugasti nastaje prilikom razvlačenja papirnate mase od valjka do valjka, kada se radi sprečavanja pucanja te mase između valjaka postavlja tanka žica. Kao posljedica prolaska papirnate mase preko te žice nastaju pruge koje mogu biti okomite ili vodoravne. Kod rebrastog papira uočavaju se okomite ili vodoravne vijuge, čiji nastanak je sličan nastanku pruga. Za razliku od prugastog razmak između vijuga je primjetno manji. Spomenute vijuge mogu se nalaziti s prednje ili stražnje strane papira.

Kredasti

Površina ove vrste papira je prevučena tankim slojem krede, koji se prilikom pranja žigosanih maraka ispere. Vrlo često ova vrsta papira sadrži svijena vlakna. Debljina ove vrste papira je najčešće oko 0,09 mm.

papir1

Spužvasti

U strukturi ove vrste papira mogu se uočiti šarena vlakna postavljena plošno ili okomito, poput mreže. Za ovu vrstu papira je karakteristično propuštanje gume pri gumiranju, što je razlog kasnije promjene boje. Debljina se kreće od 0,07 do 0,10 mm.

Slonokosti

Vrsta papira koja je dobila naziv zbog svoje karakteristične boje, svijetlo žute, slične boji slonove kosti. Površina papira je sjajna i glatka. U većini slučajeva ne postoji uočljiva struktura. Vrlo je dobrom izglačan, a debljina izrazito varira.

Kartonski


Papir pretežno bijele boje, kojeg karakterizira izrazita debljina do 0,13 mm. Ukoliko postoji potreba za još debljima papirom, tada se vrši lijepljenje više listova tanjeg papira do odgovarajuće debljine, koja može biti i do 0,18mm.

Obojeni


Ovdje bi se u stvari radilo o općenitoj podvrsti papira. Ponekad se koristi unaprijed obojani papir različitih karakteristika. Obojan može biti s jedne ili obadvije strane, a najčešće boje su žuta, plava i zelena.

Struktura papira

Pod strukturom papira se podrazumijevaju razni tragovi u obliku crta ili točkica koji se mogu primijetiti u papiru prilikom prinošenja marke na svijetlost. Spomenuti tragovi nastaju prilikom proizvodnje papira i postoje četiri vrste strukture: mrežasta, linijska, točkasta i bez izražene strukture.

papir2

Leave a comment

Make sure you enter the (*) required information where indicated. HTML code is not allowed.