Poštanska i filatelistička izdanja

Poštanska i filatelistička izdanja
Serije (Nizovi)

Dvije ili više poštanskih maraka, koje imaju zajedničku temu, a vrlo često i zajednička grafička obilježja nazivamo serijom ili nizom. Marke koje same za sebe čine cjelinu nazivamo pojedinačnim izdanjima. Kod vrednovanja serija poštanskih maraka od ključne je važnosti da su sve marke u seriji u kompletu. Serije poštanskih maraka mogu biti redovne ili prigodne. Ukoliko su redovne onda se mogu svake godine proširivati s novim markama. Broj maraka kod prigodnih serija je unaprijed poznat i nepromjenjiv.

Marke s privjescima

Komadić papira spojen s poštanskom markom čiji motiv upotpunjava značaj poštanske marke naziva se privjesak. Pretežno se izdaju prigodne marke s privjescima, iako postoje rjeđi primjeri izdavanja redovnih maraka s privjescima. Jedan od interesantnih primjera izdavanja maraka s privjescima je Izrael. Ova zemlja od 1948. godine ima tradiciju izdavanja svih izdanja maraka u verziji s privjescima. Marke koje su izdavane s i bez privjeska u pravilu imaju veću vrijednost u slučaju s privjeskom.

Blokovi

Jedna ili nekoliko poštanskih maraka, koje čine seriju, tiskanih u obliku minijaturiziranih arčića radi kvalitetnijeg opisa teme koju predstavlja poštanska marka ili serija. Blokovi imaju prigodni karakter i tiskaju se povremeno. Postoje verzije zupčanih i nezupčanih blokova. Kako se na blokovima tematika opisana i na okolnom papiru, a ne samo na poštanskoj marci, vrlo često spadaju u izuzetno atraktivna izdanja.

Šalterski arak

Drugi naziv za šalterski arak je prodajni list maraka i on sadrži 50 do 100 istih maraka. Postoje i mali arci poštanskih maraka i oni sadrže do 30 istih maraka. U šalterskim arcima se izdaju sve poštanske marke, osim blokova koji čine sami za sebe jednu gotovu cjelinu.

1a

Triptih, četverac, sutisak 

Izdanje maraka kod kojeg su tri različite marke neke serije međusobno povezane u cjelinu naziva se triptih. Razlika između pojma trojca i triptiha je ta što se u trojcu nalaze tri identične marke izdvojene iz šalterskog arka. Ukoliko su iz šalterskog arka izdvojene četiri marke dobiva se četverac. Ukoliko su dvije ili više različitih poštanskih maraka tiskane zajedno i predstavljaju zajednički motiv radi se o markama izdanima u sutisku.

1b

Omotnice prvog dana izdanja (FDC)

First Day Cover ili kraće FDC je omotnica na kojoj se nalaze ilustracije ili crteži vezani uz poštansku marku koja je na toj omotnici, te žig prvog dana izdanja te marke. Ukoliko se radi o izdavanju serije poštanskih maraka, na jednoj omotnici se mogu nalaziti sve marke iz serije ili mogu biti raspoređene na dvije omotnice, koje su slično ili jednako ilustrirane.

Maksimum karte (CM)

Pri Međunarodnoj filatelističkoj organizaciji (FIPA) postoji komisija za maksimafiliju, odnosno sakupljanje maksimum karti. Ova komisija je donijela Statut maksimafilije prema kojem je točno određeno što je maksimum karta. Prema tome maksimum karta je ilustrirana poštanska karta veličine 9 x 14 cm ili 10.5 x 15 cm. Ilustracija na karti se treba prostirati na barem 75% površine jedne strane karte. Ta ilustracija mora biti povezana s motivom marke koja se nalazi s druge strane karte, no nikako ne smije biti ista ilustracija. Žig kojim je marka poništena mora biti čitak i može se rabiti žig prvog ili zadnjeg dana važnosti dotične marke. Ukoliko je maksimum karta u cijelosti poštansko izdanje (poštanska karta, marka i žig) onda se radi o ”poštanskim maksimum kartama”. Ukoliko je maksimum kartu tiskala neka druga organizacija radi se o ”filatelističkoj maksimum karti” ili ako je izdavač pojedinac onda se radi o ”privatnim maksimum kartama”.

Prigodne omotnice i prigodne karte

Kako se razni značajni događaji obilježavaju izdavanjem poštanskih maraka, tako se u tu svrhu mogu koristiti omotnice i karte. Ovakva izdanja tiskaju pošte, te razna društva i ustanove. Najboljim prigodnim omotnicama i kartama se smatraju oni primjerci gdje postoji potpuna analogija između poštanske marke, otisnutog žiga i ilustracije na omotnici ili karti.

1c

Listovi prvog dana

Poštanska izdanja različitih veličina s markom na prednjoj strani koja je poništena s žigom prvog dana. S druge strane liste nalazi se detaljan tekst o temi koju opisuje poštanske marka. Listovi prvog dana se ovisno o tradiciji izdavanja tiskaju redovito ili povremeno u manjim nakladama.

Prigodni tematski listovi

Listovi prvog dana i prigodni tematski listovi su slična poštanska izdanja koja se razlikuju u dvije važne značajke. Prva je ta što se kod prigodnih tematskih listova koristi žig s datumom vezanim za neki događaj, a ne žig prvog dana. Druga razlika je što na poleđini lista ne postoji tekst kao kod listova prvog dana. Ovakvi listovi se tiskaju povodom raznih priredbi, kongresa, sajmova i sličnog.

Karneti

Mali sveščić koji se sastoji od jednog ili više listova maraka uvezanih tvrdim koricama naziva se karnetom. Karneti se tiskaju već duže od pola stoljeća i u njima mogu biti redovne ili prigodne marke. Osnovna zamisao pri tiskanju karneta je bila mogućnost lakšeg prenošenja poštanskih maraka u džepu košulje ili sakoa, no u današnje vrijeme karneti su nadišli svoju prvotnu namjenu. Prigodnim oslikavanjem njihovih korica dobivaju se izuzetno zanimljiva izdanja koja su imaju posebno velik turistički značaj. U izdavanju karneta posebno se ističe Finska koja svake godine izdaje po nekoliko prigodnih karneta.

1d

Poštanske cjeline

Svako poštansko izdanje na kojem je unaprijed otisnuta poštanska marka naziva se poštanskom cjelinom. Takva izdanja su dopisnice, standardne omotnice, razne uputnice i slično. Nekad prije su filatelisti izrezivali te otisnute marke, dok se u novije vrijeme skupljaju kompletne poštanske cjeline. Uz redovne, koje su tiskane za opću uporabu i zračnu poštu (aerogrami) tiskaju se i prigodne poštanske cjeline koje na sebi imaju direktno otisnutu prigodnu marku. Prva poštanska cjelina tiskana je u Beču tijekom 1869. godine, a danas postoje i katalozi koji posebno obrađuju ovo područje filatelije.

Ministarski albumi

Album u kojem se nalazi komplet nekog izdanja naziva se ministarskim albumom. Često se u njima nalaze četverci nezupčanih maraka tiskanih na istom papiru, u istoj boji s istim motivima kao i zupčane marke i blokovi pušteni u promet. Marke iz ovih albuma se tiskaju u maloj nakladi i zato su puno vrednije od sličnih izdanja za masovnu uporabu.

Godišnji kompleti maraka

Mapa ili knjiga koja se izdaje na kraju kalendarske godine, a koja sadrži sva izdanja poštanskih maraka i blokova koju je pošta neke zemlje tijekom te godine izdala, naziva se godišnjim kompletom maraka. Većina zemalja izdaje ovakve komplete i na taj način nude originalni filatelistički suvenir.

1e

Leave a comment

Make sure you enter the (*) required information where indicated. HTML code is not allowed.